S-antigen; mrežnjača i epifiza (arestin) |
---|
Crystallographic structure of the bovine arrestin-S.[1] |
Identifikatori |
---|
Simbol | SAG |
---|
Alt. simboli | arrestin-1 |
---|
Entrez | 6295 |
---|
HUGO | 10521 |
---|
OMIM | 181031 |
---|
RefSeq | NM_000541 |
---|
UniProt | P10523 |
---|
Ostali podaci |
---|
Lokus | Hromozom 2 q37.1 |
---|
Arestin beta 1 |
---|
Identifikatori |
---|
Simbol | ARRB1 |
---|
Alt. simboli | ARR1, arrestin-2 |
---|
Entrez | 408 |
---|
HUGO | 711 |
---|
OMIM | 107940 |
---|
RefSeq | NM_004041 |
---|
UniProt | P49407 |
---|
Ostali podaci |
---|
Lokus | Hromozom 11 q13 |
---|
Arestin beta 2 |
---|
Identifikatori |
---|
Simbol | ARRB2 |
---|
Alt. simboli | ARR2, arrestin-3 |
---|
Entrez | 409 |
---|
HUGO | 712 |
---|
OMIM | 107941 |
---|
RefSeq | NM_004313 |
---|
UniProt | P32121 |
---|
Ostali podaci |
---|
Lokus | Hromozom 17 p13 |
---|
Arestin 3, retinal (X-arestin) |
---|
Identifikatori |
---|
Simbol | ARR3 |
---|
Alt. simboli | ARRX, arrestin-4 |
---|
Entrez | 407 |
---|
HUGO | 710 |
---|
OMIM | 301770 |
---|
RefSeq | NM_004312 |
---|
UniProt | P36575 |
---|
Ostali podaci |
---|
Lokus | Hromozom X q |
---|
Arestini su mala familija proteina koja učestvuje u regulaciji prenosa signala.[2][3]
Funkcija
Arestini su prvobitno otkriveni kao deo konzerviranog dvostepenog mehanizma za regulaciju aktivnosti G protein-spregnutih receptora (GPCR) u vidnom rodopsinskom sistemu od strane Hermana Kuna i njegovih saradnika[4], i u β-adrenergičkom sistemu od strane Martina Lohsea i saradnika.[5][6] U responsu na stimulus, GPCR receptori aktiviraju heterotrimerne G proteine. Da bi se isključio ovaj respons, ili adaptirao u perzistentni stimulus, aktivirani receptori moraju biti utišani. Prvi stepen je fosforilacija putem klase serin/treonin kinaza zvanih G-protein spregnute receptorske kinaze (GRK). GRK fosforilacija specifično priprema aktivirani receptor za vezivanje arestina. Arestinsko vezivanje za receptor blokira dalju G protein-spregnutu signalizaciju, predodređuje receptor za internalizaciju, i preusmerava signalizaciju ka alternativnim G protein-nezavisnim putevima. Sem GPCR receptora, arestini se vezuju za druge klase receptora na ćelijskoj površini i niz drugih signalnih proteina.[7]
Podtipovi
Sisari izražavaju četiri podtipa arestina, i za svaki od njih je poznat pod više naziva. Sistemska imena arestina (1-4) plus dodatni nazivi u najširoj upotrebi za svaki arestinski podtip su navedeni ispod:
- Arestin-1 je originalno bio identifikovan kao S-antigen (SAG) koji izaziva uveitis (autoimunsku bolest oka). Zatim je bio nezavisno opisan kao 48 kDa protein koji se vezuje za svetlošću-aktivirani fosforilisani rodopsin pre nego što je postalo jasno da su ta dva proteina ista. Kasnije je bio preimenovan u vizuelni arestin, ali kad je još jedan za kupe specifični vizuelni podtip bio kloniran termin arestin štapića (engl. rod arrestin) je formiran. To se takođe pokazalo neprikladnim imenom: arestin-1 je izražen u komparativno visokim nivoima u štapićima i kupama fotoreceptorskih ćelija.
- Arestin-2 je bio privi klonirani ne-vizuelni arestin. On je nazvan β-arestin jednostavno zato što između dva G protein-spregnuta receptora dostupna u prečišćenom obliku u to vreme, rodopsina i β2-adrenergičkog receptora, on je pokazivao sklonost ka drugom.
- Arestin-3 je drugi klonirani ne-vizuelni arestin. On je prvobitno bio nazvan β-arestin-2 (retroaktivno menjajući ime β-arestina u β-arestin-1), mada je već u to vreme bilo jasno da ne-vizuelni arestini interaguju sa stotinama različitih GPCR receptora, a ne samo sa β2-adrenergičkim receptorom. Sistematska imena, arestin-2 i arestin-3, respektivno, su naknadno predložena.
- Arestin-4 su klonirale dve grupe i nazvale ga arestin kupa, po tipu fotoreceptora koji ga izražava, i X-arestin, po hromozomu gde njegov gen počiva. U HUGO bazi podataka njegov gen se zove arestin-3.
Struktura
Arestini su izduženi molekuli, u kojima nekoliko intra-molekulskih interakcija održava relativnu orijentaciju dva domena. U nestimulisanoj ćelija arestini su locirani u citoplazmi u njihovoj “neaktivnoj” konformaciji. Aktivni fosforilisani GPCR receptor regrutuje arestin na membranu plazme. Vezivanje za receptor indukuje globalnu konformacionu promenu koja obuhvata pomeranje dva domena arestina i oslobađanje njegovog C-terminusa koji sadrži klatrin i AP2 mesto vezivanja. Povećana dostupnost ovih mesta na receptor-vezanom arestinu usmerava arestin-receptor kompleks ka klatrinskoj obloženoj jami. Arestini takođe vezuju mikrotubule (deo ćelijskog “skeletona”), gde oni poprimaju još jednu konformaciju. Za mikrotubule-vezani arestini regrutuju određene proteine na citoskeleton, što utiče na njihovu aktivnost i/ili preusmerava je na proteine vezana za mikrotubule.
Arestin (ili S-antigen), N-terminalni domen | | Struktura arestina spoljašnjih segmenta goveđeg štapića.[1] | Идентификатори | Симбол | Arrestin_N | Пфам | PF00339 | Пфам клан | CL0135 | ИнтерПро | IPR011021 | ПРОСИТЕ | PDOC00267 | СКОП | 1cf1 | Доступне ПДБ структуре: | 1ayr , 1cf1 , 1g4m , 1g4r , 1jsy , 1zsh | | | Arestin (ili S-antigen), C-terminalni domen |
---|
Struktura goveđeg beta-arestina.[8] | Identifikatori |
---|
Simbol | Arrestin_C |
---|
Pfam | PF02752 |
---|
Pfam klan | CL0135 |
---|
InterPro | IPR011022 |
---|
SCOP | 1cf1 |
---|
SUPERFAMILY | 1cf1 |
---|
Dostupne proteinske strukture: |
---|
Pfam | structures |
---|
PDB | RCSB PDB; PDBe; PDBj |
---|
PDBsum | structure summary |
---|
| |
Literatura
- ^ а б PDB: 1CF1; Hirsch JA, Schubert C, Gurevich VV, Sigler PB (1999). „The 2.8 A crystal structure of visual arrestin: a model for arrestin's regulation”. Cell. 97 (2): 257—69. PMID 10219246. doi:10.1016/S0092-8674(00)80735-7.
- ^ Moore CA, Milano SK, Benovic JL (2007). „Regulation of receptor trafficking by GRKs and arrestins”. Annu. Rev. Physiol. 69: 451—82. PMID 17037978. doi:10.1146/annurev.physiol.69.022405.154712.
- ^ Lefkowitz RJ, Shenoy SK (2005). „Transduction of receptor signals by beta-arrestins”. Science (journal). 308 (5721): 512—7. PMID 15845844. doi:10.1126/science.1109237.
- ^ Wilden U, Hall SW, Kühn H (1986). „Phosphodiesterase activation by photoexcited rhodopsin is quenched when rhodopsin is phosphorylated and binds the intrinsic 48-kDa protein of rod outer segments”. Proc Natl Acad Sci USA. 83 (5): 1174—1178. PMC 323037 . PMID 3006038. doi:10.1073/pnas.83.5.1174.
- ^ Lohse MJ, Benovic JL, Codina J, Caron MG, Lefkowitz RJ (1990). „β-Arrestin: a protein that regulates β-adrenergic receptor function”. Science. 248 (4962): 1547—1550. PMID 2163110. doi:10.1126/science.2163110.
- ^ Gurevich VV, Gurevich EV (2006). „The structural basis of arrestin-mediated regulation of G-protein-coupled receptors”. Pharmacol. Ther. 110 (3): 465—502. PMC 2562282 . PMID 16460808. doi:10.1016/j.pharmthera.2005.09.008.
- ^ Gurevich VV, Gurevich EV (2004). „The molecular acrobatics of arrestin activation”. Trends Pharmacol. Sci. 25 (2): 105—11. PMID 15102497. doi:10.1016/j.tips.2003.12.008.
- ^ Han M, Gurevich VV, Vishnivetskiy SA, Sigler PB, Schubert C (2001). „Crystal structure of beta-arrestin at 1.9 A: possible mechanism of receptor binding and membrane Translocation”. Structure. 9 (9): 869—80. PMID 11566136. doi:10.1016/S0969-2126(01)00644-X.
Spoljašnje veze
- Arrestin на US National Library of Medicine Medical Subject Headings (MeSH)
Transmembranski protein | |
---|
Periferni membrane protein | Lipid ankerisani protein |
---|
Pora-formirajući toksin | antimikrobni katjonski peptid (Catelicidin, Cecropin, Defensin, Dermcidin, Histatin, Magainin, Meliten, Polimiksin, Tionin) · Bacteriocin · Gramicidin ( Gramicidin S) · Hemolizin · Leukocidin · Perforin · Streptolizin |
---|
Transfer/transport | Proteini membranskog transporta · Proteini fosfolipid transfer · Proteini vesikularnog transporta |
---|
Citoskeleton | Ankirin · Distrofin · Spektrin · Utrofin |
---|
Negrupisani | |
---|