Villa Pisani (Bagnolo)

Villa Pisani
Mjesto Lonigo (Via Risaie 1)
Država  Italija
Vrijeme gradnje 1542. – 1545.
Naručitelj Daniele, Marco i Vettore Pisani
Tip građevine vila
Arhitektonski stil renesansa
Arhitekti i izvođači radova
Arhitekt Andrea Palladio
Suradnici slikar Francesco Torbido
Koordinate: 45°21′N 11°22′E / 45.350°N 11.367°E / 45.350; 11.367

Villa Pisani je renesansna vila u naselju Lonigo kod sjevernotalijanskog grada Vicenze, koju je projektirao Andrea Palladio.[1]

Historija i karakteristike

Gradnja Ville Pisani je počela 1542. i predstavlja pravu prekretnicu u karijeri mladog Palladija jer su braća Pisani bili dio mletačke aristokracije, pa je preko njih Palladio došao do bogate klijentele i to prije svega u Vicenzi. Pisani su postali vlasnici velikog poljoprivrednog imanja od preko 1200 oranica, kupivši ga 1523. od porodice Nogarola. Na imanju je dakle već bila njihova kuća koju je Palladio uklopio u svoj projekt, tako da je već 1545. nova Villa Pisani u osnovi bila podignuta.[1] Na jednoj karti iz 1562. na stražnjem dijelu dvorišta vidljiva je velika štala s dva golubarnika, kojoj se divio Vasari. Ona je kasnije srušena i zamijenjena sadašnjom građevinom iz 19. vijeka.[1]

Palladio se prihvatio kompleksnog zadatka jer s jedne strane trebao je kreirati vilu koja bi odgovarala profinjenom ukusu braće Pisani, ali istovremeno uz nju podići funkcionalne objekte za ozbiljan poljoprivredni pogon, sa štalama, ambarima, sjenicima i kokošinjcima. Palladio je inspiraciju potražio u klasičnoj arhitekturi, tako da njegova vila leži kao i rimski hram na visokoj bazi.[1]

Veliki centralni salon tlocrta u obliku slova T pokrio je bačvastim svodom, tako da liči na rimske terme, osvijetlio ga je velikim prozorima i bogato dekorirao. Tako je stvorio radikalno drugačiji prostor, veći i kvalitetniji od tradicionalno manjih predpaladijskih vila, prekrivenih ravnim stropom s drvenim gredama.[1] Vilu je freskama oslikao Francesco Torbido (1482/14841561), sa scenama iz Ovidijevih Metamorfoza.[1]

Velika londonska kolekcija paladijevih crteža jasno dokumentira evoluciju njegovog projekta, od prvih skica do putovanja u Rim i utjecaja koji je izazvao. Tamo je pored objekata klasične arhitekture vidio i djela svojih suvremenika, kao što je Rafaelova Villa Madama i Bramanteov Belvedere, što je jako utjecalo na njega. Pored toga, u svom nacrtu zadržao je i neke venecijanske elemente, od rasporeda prostorija do lođe zatvorene sa dva tornjića, što je već realizirao na Villi Trissino.[1]

Villa Pisani je 1996. uvrštena na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao jedan od objekata lokaliteta Historijski centar Vicenze i Palladijeve vile.[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Villa Pisani, Lonigo (VI)” (talijanski). Palladio museum. Pristupljeno 5. 2. 2019. 
  2. City of Vicenza and the Palladian Villas of the Veneto” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 5. 2. 2019. 

Vanjske veze

Villa Pisani (Bagnolo) na Wikimedijinoj ostavi
  • Villa Pisani, Lonigo (VI) (na portalu Palladio museum) (it)
  • p
  • r
  • u
Vile
Villa Rotonda   Villa Angarano   Villa Arnaldi   Villa Badoer   Villa Barbaro   Barchessa di Villa Thiene   Villa Caldogno   Villa Chiericati   Villa Cornaro   Villa Emo   Villa Forni Cerato   Villa Foscari   Villa Gazzotti   Villa Godi   Villa Mocenigo (Marocco)   Villa Piovene   Villa Pisani (Montagnana)   Villa Pisani (Bagnolo)   Villa Pojana   Villa Porto (Molina)   Villa Porto (Vivaro)   Villa Repeta   Villa Saraceno   Villa Serego   Villa Thiene   Villa Trissino (Cricoli)   Villa Valmarana (Lisiera)   Villa Valmarana (Vigardolo)   Villa Zeno
PalačeOstale građevine
Arco Bollani   Arco delle Scalette   Il Redentore   Loggia Valmarana   Basilica di San Giorgio Maggiore   San Francesco della Vigna   Chiesa di Santa Corona   Chiesa di Santa Maria dei Servi (Vicenza)   Chiesa di Santa Maria Nova (Vicenza)   Palazzo della Loggia   Ponte sul Tesina   Ponte Vecchio (Bassano del Grappa)   Porta Gemona   Portal u crkvi Santa Maria dei Servi   Kupola katedrale u Vicenzi   Sjeverni portal katedrale u Vicenzi   Teatro Olimpico   Tempietto Barbaro
  • p
  • r
  • u

Agrigento (Dolina hramova)AkvilejaAmalfijska obalaBazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar AssisijaBotanički vrt u PadoviCaserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i MonterozziCilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i TinettoCrespi d'AddaDolomiti (Alpe) • EtnaLiparski otociFerraraHistorijski centar FirenceLa Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i SabbionetaSassi i park crkava u stijenama MatereMedici vile i vrtoviTorre Civica, Piazza Grande i Katedrala u ModeniMonte San Giorgio1)Historijski centar NapuljaHistorijski centar PienzeKatedralni trg u PisiPompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2)Raetinska pruga1)Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi)Rezidencije Savojske dinastijeHistorijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3)Sacri MontiSan GimignanoSienaSirakuza i PantalicaSu NuraxiSanta Maria delle Grazie, MilanoHadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli AlberobellaUrbinoCrteži doline Val CamonicaKasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'OrciaVenecija i njezina lagunaVeronaVicenza i Paladijeve vileVilla Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska zastava

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka 

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 122665771