Matija Korvin
Matija Hunjadi (mađ. Hunyadi Mátyás, I. Mátyás; rođen 23. februara 1443. u Kolozsvaru, umro 6. aprila 1490 u Beču), poznat kao Matija I Korvin, bio je ugarski kralj i reformator. Nadimak Korvin (lat. corvus – "vrana") nazvan je po predstavi vrane u njegovom grbu.
Kao sin Janoša Hunjadija, vojvode iz Erdelja, izabran je za kralja 1458. godine i bio je poslednji ugarski vladar koji je uspeo da sredi unutrašnje prilike u zemlji i da uspostavi jaku kraljevsku vlast i ostvari ostvariti apsolutnu monarhiju oslanjajući se na srednje plemstvo i gradove.
Uspešno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, a 1486. godine zauzeo je Beč. Nakon pada Bosne oslobodio je Jajce i organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu, otežavši time Turcima prodor u južnoslovenske zemlje. Reformisao je državu, a u Požunu (danas Bratislavi) osnovao je 1465. godine univerzitet i 1472. prvu štampariju. Dvor mu je bio okupljalište humanista, među kojima su bili i Ivan Vitez od Sredne i Ivan Česmički.
Prethodnik: | Matija Korvin (1458. - 1490.) | Nasljednik: |
Ladislav V. Posmrtni (1444. - 1457.) | Vladislav II. (1490. - 1516.) |
- p
- r
- u
cca. 870–1306 |
|
---|
1306–1310 |
---|
1310–1437 |
---|
1437–1457 |
---|
1457–1471 |
|
---|
1471–1526 |
---|
1526–1780 |
|
---|
1780–1918 |
---|
- 1 Također i poljski vojvoda iz dinastije Piast.
- 2 Nasljednji kraljevi od 1198. godine.
- 3 Protukralj.