Marksizam i religija
Ovaj članak je dio serije: Marksizam |
Sociologija i antropologija |
Otuđenje |
Buržoazija |
Klasna svijest |
Komunizam |
Kulturalna hegemonija |
Izrabljivanje |
Ideologija |
Proletarijat |
Ekonomija |
Marksistička politička ekonomija |
Radna snaga |
Zakon vrijednosti |
Sredstva proizvodnje |
Način proizvodnje |
Proizvodne snage |
Višak rada |
Višak vrijednosti |
Naknada za rad |
Historija |
Kapitalistička proizvodnja |
Klasna borba |
Diktatura proleterijata |
Izvorna akumulacija |
Proleterska revolucija |
Proleterska internacionala |
Svjetska revolucija |
Filozofija |
Marksistička filozofija |
Historijski materijalizam |
Dijalektički materijalizam |
Socijalizam |
Analitički marksizam |
Autonomni pokreti |
Feministički marksizam |
Humanistički marksizam |
Strukturalni marksizam |
Zapadnjački marksizam |
Istaknuti marksisti |
Karl Marx |
Friedrich Engels |
Karl Kautsky |
Vladimir Lenjin |
Lav Trocki |
Josif Staljin |
Rosa Luxemburg |
Mao Ce tung |
Georg Lukács |
Antonio Gramsci |
Karl Korsch |
Frankfurtska škola |
Louis Althusser |
Paul Lafargue |
Kritike |
Kritika marksizma |
Marksizam i religija je izraz koji označav odnos, u teoriji i praksi, između društveno-političkog svjetonazora i ideologije marksizma na jednoj, te različitih oblika religije na drugoj strani. Osnivač i glavni teoretičar marksizma, njemački sociolog Karl Marx, imao je ambivalentan odnos prema religiji, smatrajući je "opijumom za mase" odnosno sredstvom koje su vladajuće klase koristile kako bi hiljadama godina davale lažnu nadu nižim klasama, dok je istovremeno priznao da je u neku ruku predstavljala i protest nižih klasa protiv njihovog lošeg ekonomskog položaja.[1]
U marksističko-lenjinističkom tumačenju marksističke teorije, koju je uglavnom uobličio ruski revolucionar Vladimir Lenjin, religija se smatra preprekom ljudskom razvoju, te su socijalističke države temeljene na markističko-lenjinističkim načelima kao svoju ideologiju uzele ateizam te primjenjivale antireligijsku politiku. To je posebno uzelo maha u marksističkim režimima 20. vijeka kao što su SSSR i NR Kina, koje su uvele državni ateizam. Usprkos toga, dan-danas postoje određene grupe religijskog komunizma, a kršćanski komunizam je imao važnu ulogu u ranom razvoju komunizma.
V. također
- Anarhizam i religija
- Antireligija
- Crveni teror
- Religijski progoni
Izvori
- ↑ Raines, John. 2002. "Introduction". Marx on Religion (Marx, Karl). Philadelphia: Temple University Press. Page 05-06.
- p
- r
- u
- Marksistička filozofija
- Klasna borba
- Proleterski internacionalizam
- Komunistička partija
- Marksizam
- Lenjinizam
- Marksizam-lenjinizam
- Maoizam
- Juche
- Trockizam
- Titoizam
- Lijevi komunizam
- Komunizam savjeta
- Anarhistički komunizam
- Religijski komunizam
- Kršćanski komunizam
- Eurokomunizam
- Svjetski komunizam
- Bezdržavni komunizam
- Anarhizam
- Antikapitalizam
- Anti-komunizam
- Anti-revizionizam
- Demokratski centralizam
- Diktatura proletarijata
- Radničko samoupravljanje
- Odumiranje države
- Historija komunizma
- Komunistički genocid
- Komunistička država
- Komunistički simbolizam
- Kritike komunizma
- Luksemburgizam
- Ljevica
- Nacionalni komunizam
- Naučni komunizam
- Naučni socijalizam
- Nova ljevica
- Novi komunizam
- Post-komunizam
- Primitivni komunizam
- Komunizam i religija
- Socijalizam
- Staljinizam
- Socijalističke ekonomije
- Sovjetski savez